Hvarska meteorologijo, sretan ti 180. rođendan!

Ne, niste pogrešno shvatili ili krivo pročitali naslov! Hvar je proteklih dana obilježio 160 godina od osnutka meteorološke postaje, jedne od prvih na istočnoj obali Jadrana (1858.), a sljedeće godine navršit će se 180 godina od prvih pouzdanih meteoroloških mjerenja na našem prostoru. Naime, tek je nedavno otkriveno 18 listova, datiranih između 1839. i 1856., s mjesečnim vrijednostima najviše i najniže temperature zraka, tlaka, smjera vjetrova i opisa oborina. Također su na listovima zapisane pojave poput potresa, poplava, oluja i sl. Najvjerojatnije je najveći dio ispisao prirodoslovac Matija Botteri (1808.-1877.), koji je u to vrijeme radio u Hvaru kao općinski službenik. Njegov odlazak u Meksiko, gdje će i umrijeti, otprilike se poklapa s Bučićevim početkom promatranja i mjerenja na tada praznoj i zapuštenoj utvrdi Venerandi.  No meteorološka mjerenja u Hvaru postoje - uz čvrstu pretpostavku - još od kraja 18.st., kada je u našem gradu kao liječnik i orguljaš službovao svestrani Julije Bajamonti (1744.-1800.). Zagušen hvarskom skučenosti i opterećen životom u za njega premalenoj sredini, ubrzo napušta otok i seli u Split, gdje također vrši meteorološka mjerenja.

Sada možemo progovoriti o osobi s kojom za Hvarane u simboličnom smislu započinje moderna povijest i u središtu je pažnje posljednjih dana - Grguru Bučiću (Bucíću po forski), o čijem je liku i djelu predstavljena knjiga Pustinjak znanosti u Hvaru, autora Marinka Petrića, i koji je u mnogo navrata spomenut na nedavnom stručno-popularnom skupu povodom 160. obljetnice osnutka meteorološke postaje. Bučićev rad i interes nisu nastali ni iz čega. Poznanstvo s Botterijem, susreti i desetljetna komunikacija s tadašnjim vodećim srednjoeuropskim znanstvenicima, život u zapuštenoj austrijskoj provinciji koja je u tom razdoblju postala eldorado za europsku znanost, sve je to dalo poticaj interestnom i znanstvenom razvoju Grgura Bučića.

                                    Grgur Bučić (1829.-1911.); izvor: gkmm

Nastojat ću istaknuti najzanimljivije elemente predavanja na stručnom skupu. Hvaranin Marko Vučetić govorio je o povijesti hvarske meteorologije. Srećom, njegovo predavanje dostupno je na internetu. Zanimljivu i izvrsnu prezentaciju možete pogledati ovdje:
http://library.foi.hr/dhmz/Nocknjige2018_files/Marko%20Vucetic%20-%20Hvar-Noc%20knjige%202018.pdf

Elisabeth Koch iz Središnjeg meteorološkog zavoda u Beču govorila je o važnosti hvarske meteorološke postaje u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Hvar je uvršten na prvu austrijsku sinoptičku kartu 1865.g. Zahvaljujući Bučićevoj predanosti, kontinuiranim mjerenjima i njegovom iznimnom interesu i trudu, iako nije bio formalno obrazovan, Beč je darovao mjerne instrumente maloj otočkoj postaji. „Bučićevo znanje stečeno vlastitim proučavanjem i njegove mehaničke vještine obećavaju najbolja motrenja“, čest je napis u tadašnjim izvještajima. Zbog toga je Bučić dobio i počasni doktorat Sveučilišta u Grazu.

                              Za otok nezapamćene količine snijega u ožujku 1956.
                                   Fotografirano na zavoju ispod Brusja (foto Benčić)

Marinko Petrić predstavio je već spomenuta mjerenja prije službenog osnutka postaje, 1. ožujka 1858.g. Prema njegovim istraživanjima Bučićevog arhiva, hvarska meteorologija slavi 180 godina postojanja!

Vrlo zanimljivo je bilo predavanje Višnje Vučetić o utjecaju klimatskih promjena na poljoprivredu i požare raslinja o. Hvara. Na samom početku imali smo priliku vidjeti zastrašujuću sliku globalnog zatopljenja i klimatskih promjena u posljednjih stotinjak godina:

                 
                                   

U 17 godina novog stoljeća više od 10 je bilo ekstremno toplo. U razdoblju 1981.-2017.g. srednja godišnja temperatura porasla je za 3.8 C. Primjetno zatopljenje odrazilo se i na tradicionalne poljoprivredne sorte na našem otoku. U razdoblju 1961.-1990. dozrijevanje grožđa plavca malog trajalo je u prosjeku 38 dana, a u razdoblju 1987.-2016. samo 20 dana. U posljednjih trideset godina cvatnja, a time i berba maslina počinju sve ranije. U razdoblju 1961.-1990. berba bi u prosjeku započela 13. studenog, a u razdoblju 1987.-2016. početkom studenog ili već sredinom listopada. Osim što utjecaj klimatskih promjena u budućnosti neće biti ujednačen za sve poljoprivredne kulture, raste i rizik od šumskih požara. Sjećamo se strašne vatre koja je sredinom srpnja prošle godine zahvatila Split i okolicu. Samo te godine zabilježeno je više od 4000 požara i izgorjelo je više od 110 000 hektara!

Posljednje dvije predavačice, Maja Žuvela-Aloise i Ksenija Zaninović, govorile su o mikroklimatskim mjerenjima u svrhu prostornog planiranja i bioklimatskom potencijalu našeg otoka. Ova dva predavanja bila su nešto stručnija od ostalih, no želim istaknuti pojedine dijelove, posebno činjenicu kako mikroklimatska mjerenja imaju veliku važnost za stvaranje ili poboljšavanje kvalitete života u pojedinim dijelovima grada i otoka. Svjedoci smo kako novi dijelovi grada nemaju zelene površine, previše su i stihijski izbetonirani, neplanski su i(li) nelegalni izvedeni, ljeti je tamo život često nepodnošljiv, a prostori s povećanim rizikom od požara sve veći. Također, imajući u vidu klimatske promjene u budućnosti, mnoga će turistička mjesta - time i Hvar - postati pretopla u vrhuncu sezone (srpanj i kolovoz). Dakle, čini se kako ćemo (za sada protivno našoj volji) biti prisiljeni stvarati strategije za predsezonu i posezonu, dok će uobičajeni vrhunac biti znatno manje popunjen. Klimatske promjene tako će možda vremenom obrnuti sezonu i vratiti je na ishodište, kao 1868., u vrijeme osnivanja Higijeničkog društva, bit će od listopada do svibnja.

                          F.T. Laforest: detalj panorame Hvara s Venerandom, 
                                     gdje je bila i ostala meteorološka postaja 
                                                                     

Naš junak koji se sve ovo započeo, svestrani a skromni Grgur Bučić, zaslužan je i za početak turizma u našem gradu, budući da su njegova istraživanja i mjerenja stvorila sliku o Hvaru kao „austrijskoj Madeiri“, mjestu pogodnom za oboljele od plućnih bolesti i za poboljšanje općeg stanja organizma. Turizam je bio poput sidra za koje se moglo uhvatiti u nepovoljnoj gospodarskoj i socijalnoj situaciji. Njegov širok interes za botaniku, zoologiju, arheologiju, paleontologiju…potaknuo je istraživanja u 20. stoljeću. Grga Novak nadahnjivao se Bučićevim zapisima pri iskapanju u Markovoj špilji. Bučić je razvio umjetni uzgoj morske spužve u posebnim „kašetama“ - vivarijima, koja je u njegovom vremenu imala vrlo široku primjenu u kućanstvu (od njege tijela do bojanja zidova). Bučić je pronašao brojne fosilne ostatke, a toliko područja još uvijek čeka nekog novog Bučića.

                                            Valovi uzrokovani jugom, 1930-ih 

Ponekad treba proći cijeli jedan vijek za spoznati značaj lika i djela onih koji su živjeli prije nas. Iz njihovih života, truda i rada možda možemo naučiti važnost mudrosti i djelovanja za bolje društvo, bolji grad, bolji svijet.